Rubin

Rubin je dobio ime po svojoj crvenoj boji (lat. rubens = crveni kamen) i spada u grupu korunda. Razne varijante crvene boje (od ružičaste do boje krvi) mogu se naći u istim nalazištima tako da nije moguće naknadno odrediti izvor od kuda kamen potječe. Supstanca zbog koje je rubin tako crven je krom dok je u slučaju smeđkastih nijansi prisutno i željezo.

Kako bi se pojačala boja rubina, kamen se nerijetko podvrgava tretmanu zagrijavanja. Isti postupak može se upotrijebiti za optičko uklanjanje inkluzija, čime se povećava prozirnost rubina. Tretmanom zagrijavanja se trajno mijenjaju karakteristike kamena. Danas su netretirani rubini rijetki. Međutim, za komercijalne svrhe nije važno je li kamen bio tretiran ili ne. Cjelokupna kvaliteta kamena u trenutku procjene određuje mu cijenu.

Bilo je slučajeva da su ljudi pokušavali promijeniti boju rubina zagrijavajući ih u pećnici. To ni u kom slučaju nije preporučljivo, jer se zbog ipak preniske temperature ne može postići željeni efekt, a kamen bi mogao izgubiti boju, popucati ili čak eksplodirati. Takvo je tretiranje potrebno prepustiti isključivo stručnjacima.

rubin u prirodi

Rubini u stjenama kako se može naći u prirodi

rubin

Rubin u prstenu

Rubin je najtvrđi mineral poslije dijamanta, sedam puta tvrđi od topaza koji ga slijedi na tabeli tvrdoće. Rubini u prirodnom stanju su u prosjeku sitniji od većine dragog kamenja, i vrlo su rijetki, zbog čega su oni prirodni vrlo skupi i cijenjeni. Većina rubina na tržištu porijeklom je s Tajlanda, Šri Lanke i Madagaskara.

Početkom dvadesetog stoljeća počeli su se izrađivati sintetski rubini kvalitete pravog kamena i naročito njegovih kemijskih i optičkih svojstava. Prvi sintetski rubini pojavili su se na tržištu 1902. godine, kada je izumljen tzv. Verneuilov proces. Danas na tržištu ima vrlo mnogo sintetskih rubina, ali ih katkada nije lako razlikovati (osim po cijeni) od prirodnih koji su im veoma nalik po mnogim karakteristikama. Većina njih se ipak može prepoznati najviše zbog toga jer nemaju apsolutno nikakva oštećenja što je kod pravog kamena rijetkost.

Razlike sintetskog i prirodnog dragog kamenja

CIJENA: sintetski rubini  obično su višestruko jeftiniji od prirodnih, ali vrlo sličnog izgleda.

RIJETKOST: dok je prirodno drago kamenje relativno rijetko, sintetsko se može proizvoditi u neograničenim količinama. Iz tog su razloga prirodni rubini vrlo skupi, a pogotovo oni netretirani. Pri kupovini je vrlo teško pronaći kamen u potpunosti u skladu sa željama kupca – potreban je kompromis bilo glede veličine, kvalitete ili boje.

VRIJEME NASTAJANJA KAMENA: pri laboratorijskoj izradi sintetskog kamena, potrebno je manje od godinu dana za postizanje zadovoljavajućih rezultata. A vrijeme potrebno za nastanak prirodnog  rubina ili bilo kojeg drugog dragog kamena mjeri se u stotinama i tisućama godina. I to je jedan od razloga zašto je njihova količina ograničena.

PROZIRNOST I BOJA: laboratorijski stvoren dragi kamen mnogo će češće imati sva ona svojstva koja kupac želi, jer je moguće utjecati na oba svojstva. Katkada je kod prirodnog kamenja (pogotovo većeg) vrlo teško pronaći željenu boju i prozirnost.

EMOCIONALNA VRIJEDNOST: legenda kaže da magična svojstva kamenja leže u njihovom dugotrajnom nastajanju kroz stoljeća u rudnicima dalekih zemalja, dugoj povijesti prenošenja s koljena na koljeno…one kojima je stalo do takvog tumačenja simbolike nakita, vjerojatno neće zadovoljiti sintetski kamen.

Povijest i legende

Rubini su od davnina vrlo cijenjeni među narodima hinduističke vjere. Oni smatraju da će se onaj tko bogu Krishni prinese nakit s rubinima u drugom životu roditi kao vladar. Osim toga, rubini su u istoj vjeri simbol sunca. U azijskoj državi Burmi (sada Myanmaru) postoji legenda o tome kako je nastao prvi rubin. Legenda kaže da je prije 2000 godina u Burmi živio zmaj koji je izlegao tri jaja. Od jednoga jajeta je postao kineski car, od drugoga vladar neke druge vjere, a od trećega je nastao rubin iz Burme.

http://www.lewiko.hr/
http://www.prahir.hr/
http://www.zlatarna-art-aurum.hr
http://zlatarna-jozef-gjoni.hr
http://www.zlatarnica-rodic.com