Nakit s kraja 18. stoljeća

Malo je komada nakita koji datira iz 18. stoljeća sačuvano u izvornom obliku: plemeniti metali i drago kamenje, a posebice dijamanti, su rijetki; nakit je lišen ornamenata, kovine rastaljene, a poludrago kamenje ugrađeno na drugačiji način slijedeći promjene u ukusu i modi.

Girandola naušnice

Girandola naušnice
foto: Understanding Jewellery

Sačuvana je nekolicina ogrlica dizajniranih poput jednostavnih rivières; girandola naušnica, omiljenog motiva iz 18. stoljeća koji se sastoji od većeg kamena, grozda ili trakaste petlje/čvora koji podupiru tri kruškolike kapljice; broševi u obliku polumjeseca, cvijeća ili zvjezdastog oblika.

Za uništenje tolike količine ranog nakita djelomično je odgovorna i francuska revolucija. Dragulji, koji su se tada smatrali podsjetnikom na stari poredak, izašli su iz mode zbog sukoba s novim idealima. Proizvedeno je vrlo malo nakita; a i taj koji je proizveden bio je nedovoljno maštovit i prilično slabe kvalitete. Prstenje, narukvice i broševi od patvorenog metala koji su se sačuvali iz tog doba, ukrašeni su likovima heroja revolucije, frigijskim kapama i giljotinama.

Uspostavom Direktorija u Francuskoj započeo je oporavak trgovine nakitom. Tadašnji je nakit bio jednostavan, geometrijski i plosnat. Prstenje se nosilo na svim prstima. Duge naušnice s privjeskom, načinjene od nekoliko zlatnih karika, plosnatih geometrijskih formi, ukrašenih oklopima i lišćem akanta bile su velike ali lagane, izrezane iz tankih zlatnih pločica.

Napoleonov klasicizam ponovo je potakao interes za nakit od vulkanske lave. Udubljeni reljefi i nakit od lave odmah su prihvaćeni u svim oblicima nakita, kao što su tijare, narukvice, ogrlice i naušnice.

Istodobno, u modu su došli i rimski mozaici, načinjeni od raznobojnog stakla, sa tamno plavim biserom u sredini ili pak uokvireni crnim staklom. Omiljeni motivi bili su rimske građevine, krajolik, životinje, a posebno ptice. Nakon pohoda na Egipat 1798. uslijedio je val motiva nadahnutih tom zemljom; sfinge, palme, piramide, listovi papirusa našli su se na mnogim predmetima, uključujući nakit.

Početkom 19. stoljeća došao je u modu tzv. Berlinski željezni nakit. Za vrijeme nestašice sredstava za opremanje pruske vojske u ratu protiv Napoleona, žene su davale svoje zlato i nakit državi, a u zamjenu dobivale željezni nakit nježnog cvjetnog ili neoklasicističkog oblika, svjetlucave crne lakirane površine. Drugi traženi materijal bio je čelik, izrezan i poliran poput dragog kamena koristio se za ukrašavanje najjeftinijeg nakita na tržištu.

Nakit sentimentalne i memorijalne vrijednosti, koji se pojavio u Francuskoj kao reakcija na strogi klasicizam bio je vrlo omiljen u Engleskoj kroz 19. stoljeće. Često se namjena za korotu i sentimentalna funkcija preklapaju, kao npr. kod nakita ukrašenog pramenom kose, kao podsjetnik na umrlog člana obitelji ili ljubavnika. U najdubljoj koroti dozvoljen je bio samo crni nakit, a samo izuzetno dijamanti ili biseri.

Tipični nakit u periodu vladavine Napoleona bila je dijamantna tijara. Najčešće su bile s motivom lovorovog lišća, ukrašene rubinima, ili poput vijenca, često sa kruškolikim biserima izbrušenim sa svih strana i helenističkog oblika, izdignutog na zabatu a nižeg prema krajevima.

Tijara

Zlatna emajlirana tijara, primjer helenističkog stila
foto: Understanding Jewellery

Češljevi su uvijek bili neizostavni dio frizure: načinjeni od metala ili kornjačevine, ukrašavani su raznim vijugavim i zaobljenim motivima, često obrubljeni biserima ili dragim kamenjem, te nizovima koralja ili jantarom.

http://www.lewiko.hr/
http://www.prahir.hr/
http://www.zlatarnakoci.hr/
http://www.zlatarna-art-aurum.hr
http://zlatarna-jozef-gjoni.hr